IT vesti

Digitalna mapa Srbije: Koliko je “velik” naš internet u 2025?

Koliko je zaista „velik“ internet u Srbiji? Analiziramo podatke o broju korisnika, brzinama konekcije i stanju domaćeg veba. Sa 88,8% domaćinstava koja imaju broadband vezu i preko 6 miliona aktivnih korisnika, Srbija je digitalno življa nego ikad, ali i dalje postoje izazovi.

Internet više nije luksuz – postao je rutina, gotovo svakodnevnica. Ali koliko je zapravo „velik“ internet u Srbiji i regionu? Koliko domaćinstava ima vezu, koliko web-sajtova funkcioniše, koliko ljudi ga koristi i u koje svrhe? I šta je sa brzinom, kvalitetom, potencijalom za budućnost?

U tekstu ćemo proći kroz stanje stvari, uporediti se s regionom i razvijenim svetom, i videti da li zaostajemo ili se približavamo digitalnom društvu.

1. Koliko domaćinstava ima vezu?

Prvi i osnovni pokazatelj „veličine“ interneta jeste njegova dostupnost. Podaci za Srbiju su veoma dobri:

  • Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) za 2024. godinu, čak 88,8% domaćinstava u Srbiji ima širokopojasnu (broadband) internet vezu.
  • Postoji i dalje primetan jaz između urbanih i ruralnih područja. Dok je u gradovima pokrivenost oko 88,9%, u seoskim sredinama je taj procenat niži i iznosi oko 79,8%.

Iako „rep“ u ruralnim sredinama i dalje postoji, zaključak je jasan: internet veza je danas široko rasprostranjena u Srbiji i postala je standardna komunalna usluga.

2. Broj korisnika: Koliko nas je aktivno „na mreži“?

Imati priključak nije isto što i aktivno koristiti internet. I na ovom polju brojke su visoke:

  • Prema izveštaju DataReportal za 2024. godinu, Srbija je u januaru imala približno 6,40 miliona korisnika interneta.
  • Drugi izvori procenjuju da je stopa upotrebe interneta u Srbiji bila oko 85,4% populacije tokom 2023. godine.

Ovo pokazuje da velika većina stanovništva ne samo da „ima vezu“, već i aktivno učestvuje u digitalnom životu.

3. Domaći veb: Koliko „teži“ .RS domen?

Koliko sajtova ima u Srbiji? Ovo je varljivo pitanje. Jedini precizan podatak koji imamo, zahvaljujući Registru nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS), jeste broj registrovanih domena.

  • Trenutno postoji preko 140.000 registrovanih .rs domena. Ovaj broj konstantno raste, što pokazuje vitalnost domaćeg digitalnog prostora.

Međutim, registrovan sajt nije isto što i aktivan sajt. Ne postoje precizne statistike o tome koliko se sajtova redovno ažurira.

4. Ko i kako koristi internet u Srbiji?

Internet u Srbiji odavno nije samo za zabavu, postao je esencijalni alat za život i rad:

  • Informisanje i komunikacija: vesti, pretraga, chat i video pozivi (Viber, WhatsApp, Messenger).
  • Zabava: društvene mreže (Facebook, Instagram, TikTok) i video platforme (YouTube, Netflix).
  • Posao i usluge: e-banking i e-commerce postali su mejnstrim; platforma eUprava sve više olakšava svakodnevne procese.

5. Koliko je brz internet u Srbiji?

Prilično brz, ali sa varijacijama. Zahvaljujući ulaganju u optičku infrastrukturu (FTTH), prosečne brzine su značajno porasle. Važno je razlikovati medijanu od proseka:

  • Medijana fiksne brzine (download): ~90,18 Mb/s.
  • Prosečna fiksna brzina (download): ~98,8 Mb/s (upload ~62,6 Mb/s).
  • Viši nivoi: najbrži provajderi u Beogradu dostižu i ~188 Mb/s prosečno.
  • Mobilni internet: ~66,9 Mb/s download (prosek).

6. Poređenje sa regionom i svetom

  • Srbija (~85%) je u rangu sa susedima (Hrvatska ~83%, BiH ~83%). Sve zemlje regiona imaju visoku stopu upotrebe.
  • Brzine: iako solidne, ispod su vrhova EU (npr. Rumunija je dugo u svetskom vrhu). Zaostatak je najvidljiviji u udelu ultra-brzih optičkih priključaka i ruralnoj pokrivenosti.

7. Jesmo li digitalno društvo?

Težimo ka tome. Zaostatak u odnosu na EU proseke pre svega je u dve oblasti:

  1. Ljudski kapital: oskudnije digitalne veštine (osnovne kod stanovništva i napredne u IT-u).
  2. Integracija tehnologije: mala i srednja preduzeća sporije usvajaju cloud, e-trgovinu i analitiku.

8. Budućnost: Ima li izgleda za poboljšanje?

  • Dalja FTTx izgradnja: cilj je gotovo univerzalna dostupnost visokobrzinskog pristupa, uz smanjenje grad/rural jaza.
  • 5G: komercijalizacija će ubrzati mobilni internet i nove use-case-ove.
  • Digitalna pismenost: kontinuirano podizanje veština svih uzrasta.
  • Lokalni sadržaj: jačanje domaćih portala, servisa i startapa.

Zaključak: Internet u Srbiji je već prilično „velik“. Sledeći iskorak nije samo dostupnost, već pametno korišćenje — veće veštine, bolje iskorišćenje infrastrukture i više lokalnog sadržaja.

❓ Pitanja i odgovori (Q&A)

Koliki je procenat domaćinstava u Srbiji sa internet vezom?

Oko 88,8% domaćinstava ima broadband vezu (RZS 2024).

Koliki je procenat stanovništva koji koristi internet?

Procena je oko 85% populacije (≈6,4 miliona ljudi) aktivno koristi internet.

Kakve su prosečne brzine interneta u Srbiji?

Fiksni download ~98,8 Mb/s (upload ~62,6 Mb/s), medijana ~90,18 Mb/s; mobilni download ~66,9 Mb/s.

Da li postoji razlika između urbanih i ruralnih sredina?

Da. Gradovi ~88,9% domaćinstava sa internetom naspram ~79,8% u selima.

Koliko sajtova u Srbiji redovno funkcioniše i ažurira se?

Nema precizne javne metrike. Znamo da postoji 160.000+ registrovanih .rs domena; aktivnost i ažurnost variraju.

Zaostajemo li za razvijenim svetom i regionom?

Po upotrebi smo blizu regiona, ali zaostajemo za EU liderima po ultra-brzim optičkim vezama i ruralnoj pokrivenosti.

Nebojsa Kostić

Rođen 1976. Bavim se računarima I it poslovima više od 20 godina..Osnivač TechFokusa i tehnološki novinar sa preko 20 godina iskustva. Specijalizovan je za hardver, retro računare i tržišne analize.

Nebojsa Kostić has 473 posts and counting. See all posts by Nebojsa Kostić

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *