PC računari

Bitka za „Windows Izbeglice“: Linux Mint protiv Zorin OS-a

U svetu tehnologije, narativ je godinama bio isti: „Windows ili Linux?“. Međutim, kako Microsoft-ovi zahtevi za hardverom rastu sa Windows 11, a telemetrija postaje sve agresivnija, pitanje više nije da li preći na Linux, već na koju distribuciju.

Dva imena se konstantno izdvajaju kao najbolja utočišta za bivše korisnike Windows-a: Linux Mint i Zorin OS. Oba sistema obećavaju bezbolnu tranziciju, ali to čine na drastično različite načine. Analizirali smo oba sistema kako bismo vam pomogli da odlučite koji je pravi za vaš računar.


1. Sudar Filozofija: „Bez drame“ protiv „Wow Efekta“

Iako su „ispod haube“ slični (oba se oslanjaju na stabilnu Ubuntu LTS bazu), pristup korisniku je potpuno drugačiji.

Linux Mint: Konzervativni inženjer

Linux Mint, koji postoji još od 2006. godine, izgradio je reputaciju na principu: „Namesti jednom i zaboravi“. Njegov podrazumevani Cinnamon desktop namerno izbegava radikalne promene.

  • Filozofija: Sistem treba da bude nevidljiv. Korisnik ne želi da uči novi interfejs, već da završi posao.
  • Glavni aduti: Mint razvija sopstvene alate (Update Manager, Software Manager) koji korisniku daju punu kontrolu, ali uz maksimalnu sigurnost. Tu je i Timeshift, alat za pravljenje rezervnih kopija (snapshot-ova) sistema koji dolazi preinstaliran – svojevrsna sigurnosna mreža ako nešto „krene po zlu“.

Zorin OS: Moderni šminker

Zorin OS, projekat irske kompanije Zorin Group, igra agresivno na kartu vizuelnog identiteta. Njihov cilj nije samo da zamene Windows, već da učine da vaš računar izgleda bolje nego na Windows-u.

  • Filozofija: Prelazak mora biti psihološki lak i vizuelno atraktivan.
  • Glavni aduti: Zorin Appearance alat omogućava da jednim klikom promenite kompletan izgled sistema (layout) da imitira Windows 10, Windows 11, macOS ili klasični GNOME. Ovo je ključno za korisnike koji žele da im računar izgleda moderno bez ikakvog tehničkog znanja.

2. Hardverski Megdan: Borba za resurse

Ovde stvari postaju tehnički zanimljive, posebno ako oživljavate stariji laptop ili desktop računar.

Šta se zapravo smatra „starim računarom“ na kraju 2025. godine?

Kada u kontekstu ovih operativnih sistema govorimo o oživljavanju „starih mašina“, važno je definisati šta taj pojam znači na izmaku 2025. godine. Danas se pod „starim računarom“ uglavnom podrazumeva hardver koji je ušao u svoju drugu deceniju – dakle, uređaji stari 10 i više godina.

To su najčešće konfiguracije sa dvojezgrenim procesorima (poput nekadašnjih standarda Intel Core 2 Duo, ranih serija i3/i5 ili njihovih AMD ekvivalenata), opremljene sa 4 GB RAM-a ili manje. Najveće usko grlo ovih sistema su uglavnom spori, mehanički HDD diskovi (umesto današnjih brzih SSD-ova) i zastareli BIOS sistemi bez UEFI podrške.

Ipak, treba povući jasnu granicu: mašine sa 2 GB RAM-a, 32-bitnim procesorima ili Pentium 4 čipovima sada su već duboko u „vintage“ zoni. Iako Linux tehnički može da radi na njima, moderni veb (YouTube, društvene mreže) je postao toliko hardverski zahtevan da ni najlakši operativni sistem više ne može da garantuje udoban rad. Dakle, Linux Mint XFCE i Zorin Lite su „eliksir mladosti“ prvenstveno za onu klasu računara sa 4 GB RAM-a i dvojezgrenim procesorima, kojima Windows 10/11 više ne prija.

„Slatka sredina“: Koja je optimalna konfiguracija za 2025?

Iako se Linux često pominje u kontekstu oživljavanja starih mašina, greška je misliti da je on namenjen samo za reciklažu. Da biste osetili pravu snagu Linux Mint Cinnamon-a ili Zorin OS Core-a, bez ikakvih kočenja i kompromisa, potreban vam je moderan balans.

Za kraj 2025. godine, optimalna konfiguracija izgleda ovako:

  • Procesor: Četvorojezgarni (novije generacije Intel Core i3/i5 ili AMD Ryzen 3/5).
  • RAM: 8 GB je apsolutni minimum, 16 GB je idealna mera za multitasking.
  • Skladište: SSD od 240 do 500 GB (obavezno!).
  • Grafika: Moderna integrisana rešenja (Intel UHD/Iris Xe ili AMD Radeon APU).

Na ovakvoj mašini, sistem se podiže trenutno, aplikacije „lete“, a korisničko iskustvo je potpuno ravnopravno, ako ne i brže, u odnosu na Windows.


3. Softver i Windows Aplikacije

Kako se ova dva sistema nose sa instalacijom programa i pokretanjem onih čuvenih .exe fajlova?

Instalacija softvera

  • Mint preferira klasičan pristup. Software Manager je brz, jasan i daje prednost stabilnim .deb paketima i Flatpak-u. Mint je poznat po tome što blokira Snap pakete po defaultu (iako ih možete omogućiti), jer zajednica preferira otvorenost naspram Canonical-ove kontrole.
  • Zorin nudi iskustvo slično „App Store-u“ na mobilnim telefonima. Njihov Software Center je vizuelno bogat i integriše sve izvore (Flatpak, Snap, Deb) na jednom mestu, ne opterećujući korisnika tehničkim detaljima o formatu paketa.

Pokretanje Windows (.exe) programa

Ovde Zorin OS odnosi malu pobedu u prilagođenosti početnicima.

  • Zorin Windows App Support: Ovo je alat koji automatski prepoznaje kada pokušate da pokrenete .exe fajl i nudi pomoć pri instalaciji, birajući optimalna podešavanja za Wine (sloj kompatibilnosti).
  • Linux Mint: Podržava sve isto preko Wine-a, ali često zahteva malo više ručnog podešavanja ili instalaciju dodatnih alata poput Lutris-a ili Bottles-a da bi sve radilo glatko.

4. Domaći teren: Kako Linux „govori“ srpski?

Za korisnike iz Srbije, dobra vest je da prelazak na Linux Mint ili Zorin OS ne podrazumeva jezičku barijeru.

Oba sistema dolaze sa fabričkom podrškom za naše pismo, omogućavajući vam da već tokom instalacije ili naknadno kroz podešavanja aktivirate srpsku latinicu ili ćirilicu kao sistemski jezik i raspored tastature. To u praksi znači da kucanje slova poput š, ć, č, đ i ž funkcioniše besprekorno u svim aplikacijama i pretraživačima, identično kao na Windows-u, bez potrebe za instalacijom ikakvih dodatnih alata.

Iako lokalizacija samog interfejsa (menija i sistemskih poruka) ponekad nije stopostotna, pa se tu i tamo može provući poneki termin na engleskom, to ne remeti funkcionalnost sistema. Kada je reč o pomoći, dok je zvanična dokumentacija uglavnom na engleskom, korisnici se mogu osloniti na vrlo žilave lokalne Linux zajednice – forume, Facebook grupe i Discord kanale u Srbiji i regionu – gde se saveti i rešenja problema mogu brzo dobiti na našem jeziku.


5. Cena i Ekosistem

  • Linux Mint je 100% besplatan projekat zajednice. Nema „Pro“ verzije, nema zaključanih funkcija. Finansira se isključivo donacijama.
  • Zorin OS koristi „Freemium“ model. Core i Lite verzije su besplatne. Zorin OS Pro (košta oko 48€) otključava dodatne izglede (macOS, Win 11), dolazi sa preinstaliranim kreativnim softverom i nudi tehničku podršku.

Još jedna prednost Zorina je Zorin Connect (baziran na GSConnect). On omogućava bežičnu sinhronizaciju sa Android telefonom (SMS, deljenje fajlova, korišćenje telefona kao miša) odmah nakon instalacije. Na Mintu je ovo moguće, ali zahteva ručno podešavanje alata Warpinator ili KDE Connect.


Zaključak: Presuda

KarakteristikaLinux MintZorin OS
Najbolje zaProduktivnost, stabilnost, stare navikeVizuelni utisak, početnike, integraciju sa telefonom
IzgledTradicionalan (Win 7 stil)Moderan (Win 10/11/macOS stil)
Podrška za stare PCXFCE (Dugoročno stabilniji izbor)Lite (Trenutno lepši, ali se ukida posle v18)
Windows AppsZahteva malo manuelnog rada„Windows App Support“ olakšava proces
CenaPotpuno besplatanBesplatan + Plaćena Pro verzija

Moja preporuka:
Izaberite Linux Mint ako želite robustan alat koji vas neće iznenaditi, želite potpunu kontrolu nad ažuriranjima i ne planirate da plaćate za softver. To je sistem za one koji žele da računar „samo radi“.

Izaberite Zorin OS ako prelazite sa Windows 11 ili macOS-a i estetika vam je presudna. Takođe je idealan ako instalirate Linux nekome ko je totalni početnik, jer App Store pristup i Windows App Support drastično smanjuju potrebu za učenjem.


❓ Pitanja i odgovori (FAQ)

Koja distribucija je bolja za gejming (igre)?

Za prosečnog gejmera, razlika je minimalna. Obe distribucije podržavaju Steam i Proton. Zorin OS se često hvali boljom „out-of-the-box“ podrškom za novije grafičke drajvere, dok Mint nudi stabilnije okruženje koje troši manje RAM-a u pozadini.

Imam veoma star laptop (npr. iz 2010). Šta da instaliram?

Ako želite sistem koji lepše izgleda odmah, probajte Zorin OS Lite. Međutim, ako planirate da taj laptop koristite još dugo godina, Linux Mint XFCE je bolji izbor zbog dugoročne podrške i bolje kompatibilnosti sa starim Nvidia drajverima.

Mogu li da isprobam oba sistema pre brisanja Windows-a?

Apsolutno. Oba sistema nude „Live USB“ režim. To znači da sistem možete pokrenuti sa USB fleša, isprobati internet, YouTube, Office programe i izgled, a da pritom ne dirate ništa na svom hard disku.


Relevantni izvori

Nebojsa Kostić

Rođen 1976. Bavim se računarima I it poslovima više od 20 godina..Osnivač TechFokusa i tehnološki novinar sa preko 20 godina iskustva. Specijalizovan je za hardver, retro računare i tržišne analize.

Nebojsa Kostić has 401 posts and counting. See all posts by Nebojsa Kostić

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *