AI glumci: tehnologija, prava i realnost u filmskoj industriji

AI glumci više nisu naučna fantastika. Od marketinških avatara i digitalnih dvojnika do eksperimenata sa „oživljavanjem“ preminulih zvezda, industrija preispituje granicu između stvarne i sintetičke izvedbe. U nastavku je vodič kroz tehnologiju, stavove studija i sindikata, pravne okvire i realna očekivanja publike.

Postoje li već AI glumci i ko ih „poseduje“?

Prvi javno promovisani primeri AI/virtualnih glumaca već su tu. Projekti poput Tilly Norwood (studio Xicoia) pokazuju kako studiji mogu osmisliti i skalirati „likove“ koji glume u reklamama, kratkim formama ili igrama. Ali „posedovanje“ je kompleksno: čisto AI-generisan lik često nema klasičnu autorsku zaštitu, pa se sve rešava ugovorima/licencama i prava identiteta (ako se koristi lik/glas stvarne osobe).

Šta misle filmski studiji, glumci i kritičari?

  • Studiji vide priliku za efikasnije preprodukcije, previz i specijalizovane scene, ali traže jasne politike „odgovorne upotrebe“ i kontrolu rizika.
  • Glumci i sindikati (npr. SAG-AFTRA) zahtevaju izričite saglasnosti, naknade i ograničenja namene skeniranja i digitalnih dvojnika, uključujući statističare i „background“ talente.
  • Kritičari upozoravaju na „sintetičku jednoličnost“ i gubitak spontanosti — vrednost autentične izvedbe može time postati još izraženija.

Tehnologija: uspon Sora i Veo generatora videa

Modeli za generisanje videa brzo napreduju: OpenAI Sora teži fizički konzistentnim kadrovima i kontrolisanom mizanscenu, dok Google Veo nudi duže i stabilnije klipove (1080p), više kadrova i bolje očuvanje identiteta lika kroz scene. U praksi, to znači da AI „glumci“ već mogu da nose kratke forme i reklame, a ubrzo i epizodne role.

Deepfake videi i realnost

Deepfake tehnologija je već korišćena za digitalna „vaskrsnuća“ ili imitacije glasova. Tehnički impresivno, ali etički sporno: obavezna su obaveštenja gledaocima, pristanak i kontrola nad korišćenjem identiteta — u suprotnom sledi reputacioni i pravni rizik.

Hoće li AI glumci zameniti prave glumce?

Kratak odgovor: ne u potpunosti. AI može zameniti deo vizuelnih zadataka (previz, dubli, rekonstrukcije, rizične scene, statistika), ali publika prepoznaje autentičnu igru, improvizaciju i „iskru“ živog izvođača. Realno je očekivati hibridni model: ljudi + AI alati.

„Idealni“ AI glumci bez honorara i obroka? Mit troškova

Iako AI lik ne traži pauzu za ručak, postoje značajni troškovi: licenciranje identiteta, računski trošak (trening/render), pravne revizije i osiguranje rizika, kreativni nadzor. Kod poznatih ličnosti, dozvole mogu biti skuplje od honorara za jednu scenu.

Ko je vlasnik autorskih prava nad AI glumcima?

U većini jurisdikcija autorsko pravo traži ljudskog autora. Čisto AI-generisana izvedba obično nema standardnu autorsku zaštitu. Međutim, važe ugovori, žig/brend i prava ličnosti („right of publicity“). U SAD se razmatra NO FAKES Act radi sprečavanja neovlašćenih AI replika identiteta.

„Oživljavanje“ legendi: da li je realno i legalno?

Tehnički je izvodljivo kreirati nove scene sa preminulim glumcima (npr. našim legendama poput Čkalje, Pavla Vujisića, Ljubiše Samardžića, Milene Dravić, Danila Bate Stojkovića). Legalno zavisi od: 1) pristanka i ugovora sa naslednicima/zastupnicima, 2) rešavanja autorskih i srodnih prava na korišćene snimke/fotografije/glas, 3) transparentnog označavanja sintetičkog sadržaja (u EU obavezno).

Ko reguliše šta se sme pojaviti u filmovima/serijama?

  • Ugovorni okvir industrije: sindikati (npr. SAG-AFTRA) i studiji definišu skeniranja, naknade, saglasnosti i ograničenja namene.
  • Zakoni i regulatori: u EU AI Act uvodi obavezu označavanja deepfake/sintetičkog sadržaja; mnoge zemlje uvode posebne zabrane zloupotrebe.
  • Platforme: pravila distribucije, „trust & safety“, zahtev za disclosure kad je sadržaj sintetički.

Relevantni linkovi

FAQ

Da li je legalno „oživeti“ preminulog glumca?
Da, uz pristanak naslednika/zastupnika, rešena autorska i srodna prava i jasno označavanje da je sadržaj sintetički (posebno u EU).

Ko „poseduje“ AI glumca?
Tipično niko kroz autorsko pravo bez ljudskog autora; zato se koriste ugovori, brend/žig i prava ličnosti (identitet, glas, likovnost).

Hoće li AI glumci zameniti prave glumce?
Delimično u tehničkim i pomoćnim segmentima; za glavne uloge i autentičnu izvedbu — ljudski glumci ostaju nezamenljivi. Hibridni model je najrealniji.

Da li je AI „jeftiniji“?
Ne nužno: postoje troškovi licenci, računanja, pravnih revizija i kreativnog nadzora. Kod poznatih ličnosti dozvole mogu biti značajne.

Zaključak

AI neće zameniti glumu kao umetnost, ali će promeniti način proizvodnje: više previza, sigurnije rizične scene, efikasnije reklame i kratke forme. Budućnost je zajednički jezik ljudi i mašina — uz jasne ugovore, pristanak i transparentnost prema publici.