IT vesti

Srbija dobija superkompjuter vredan 50 miliona evra

Srbija ulaže preko 50 miliona evra u BullSequana XH3000 superkompjuter u Državnom data centru u Kragujevcu. Sistem nudi do 25 PFLOPS procesne snage, desetine terabajta RAM-a, NVIDIA H100 GPU-ove, InfiniBand NDR200 mrežu i direktno tečno hlađenje. Koristiće se za klimatske simulacije, genetsku analizu, razvoj AI modela, podršku univerzitetima, industrijsku analitiku i odbrambene tehnologije. Tekst uključuje tehničke specifikacije, poređenje sa kućnim računarima, prednosti za Srbiju, rizike neiskorišćenosti i istorijsku paralelu sa računarom Galaksija. Optimizovano za ključne pojmove: BullSequana XH3000 Srbija, superkompjuter Kragujevac, AI istraživanje Srbija, HPC tehnologija Srbija.

Šta tačno dobijamo za tu cenu?

Država Srbija uložila je preko 50 miliona evra u nabavku jednog od najnaprednijih superkompjutera u regionu, smeštenog u Državnom data centru u Kragujevcu. Reč je o sistemu BullSequana XH3000, najnovijoj generaciji hibridnog superkompjutera kompanije Eviden (nekadašnji Atos), koji Srbiju stavlja na mapu zemalja spremnih za sledeći tehnološki iskorak.


 Zašto nam treba superkompjuter?

Superkompjuter nije samo pitanje prestiža. On omogućava:

  • Višegodišnje klimatske simulacije i predikcije poplava,
  • Analizu genetskih podataka u zdravstvu i farmaciji,
  • Trening domaćih AI modela (uključujući i jezičke modele),
  • Podršku univerzitetima i istraživačkim centrima,
  • Razvoj odbrambenih i energetskih tehnologija,
  • Bržu analizu velikih skupova podataka u ekonomiji, saobraćaju i industriji.

Korisnici će biti domaći fakulteti (npr. ETF Beograd, PMF Novi Sad, FTN Novi Sad), naučni instituti i tehnološki startapi.


Hardver koji menja pravila igre

Naziv sistema: BullSequana XH3000
Ukupna snaga: Do 25 petaFLOPS (25 miliona milijardi operacija u sekundi)
Memorija: Više desetina terabajta RAM-a
Skladišni prostor: Preko 2.5 petabajta (2.500.000 GB)
Grafika: NVIDIA H100 Tensor Core, mogućnost AMD Instinct MI250X
Mreža: NVIDIA InfiniBand NDR200 + Bull eXascale Interconnect v3
Hlađenje: Direktno tečno hlađenje (DLC)
Procesori (moguće konfiguracije):

  • Intel Xeon 4. generacija (Sapphire Rapids)
  • AMD EPYC 9004 (Genoa)
  • NVIDIA Grace ARM
  • Budući evropski SiPearl Rhea (kroz EPI inicijativu)

Fizičke karakteristike:

  • Modularna šasija sa višespratnim rack jedinicama,
  • Više desetina serverskih čvorova po modulu,
  • Težina sistema meri se u tonama,
  • Napajanje redundantnim izvorima struje sa UPS sistemima,
  • Sistem za monitoring temperature i protoka tečnosti u realnom vremenu.

Softver: mozak mašine

Superkompjuter koristi:

  • Eviden HPC Suite za orkestraciju poslova, korisničke naloge i resurse,
  • AI platforme kompatibilne sa Meta AI, OpenAI, Hugging Face, Mistral i drugima,
  • Podršku za jezičke modele, vizuelne neuralne mreže, bioinformatiku i simulaciju čestica,
  • Kompatibilnost sa Linux/Unix HPC okruženjem, uz integraciju sa slurm i Kubernetes klasterima,
  • Software stack: Python, TensorFlow, PyTorch, JAX, CUDA, MPI, OpenMP, LLVM, GCC, GROMACS, VASP i drugi naučno-istraživački alati.

 Poređenje: superkompjuter vs. kućni računar od 500 evra

ElementSuperkompjuterVaš kućni PC
Brzina25 PFLOPS0.0001 PFLOPS
RAM>50 TB8-16 GB
GPU300x H1001x integrisana / low-end
Cena50 miliona €500 €

Poređenje: Kao da 250.000 prosečnih računara radi zajedno kao jedan um. Vaš laptop može otvoriti browser i Word. Superkompjuter može izmodelovati vremensku prognozu za celu planetu.


 Gde se nalazi i koliko je ogroman?

Sistem se fizički nalazi u Državnom Data Centru u Kragujevcu, uz 24/7 fizičko i digitalno obezbeđenje.

  • Više rack jedinica (visine ormara), zauzima više prostorija,
  • Težak više tona,
  • Tečno hlađenje kroz cevi koje idu direktno do procesora i GPU-a,
  • Zasebne sobe za napajanje, klimatizaciju i pristupnu kontrolu.

Administraciju vodi stručni tim iz Ministarstva informisanja i telekomunikacija, u saradnji sa univerzitetima.


 Povratak u prošlost: Galaksija i Voja Antonić

Zanimljivo je podsetiti se i prve domaće „superračunarske“ ambicije iz doba bivše Jugoslavije. U pitanju je čuveni računar Galaksija, delo Voje Antonića, koji je 1984. godine omogućio hiljadama entuzijasta da naprave svoj sopstveni računar kod kuće – iz delova i uz pomoć štampanih uputstava iz časopisa „Računari u vašoj kući“.

Iako simbol tehničke kreativnosti tog vremena, Galaksija nije bila svuda rado viđena. Brojne škole su dobijale gotove uređaje, ali su oni često ostajali zaključani u direktorskim ormanima — da ih „deca ne bi pokvarila“. Ova anegdota danas ima gotovo kultni status kao primer toga kako nespremnost za nove tehnologije može da unazadi čitavu generaciju.

Srećom, današnji superkompjuter neće ostati zaključan, već otvoren za generacije istraživača — kao suprotnost Galaksiji zatvorenoj pod ključem.


Prednosti za Srbiju

  • Naučni instituti će moći da obrađuju ogromne količine podataka,
  • Startapi će imati resurs za razvoj domaćih AI rešenja,
  • Država postaje konkurentna u digitalnim tehnologijama,
  • Moguće je iznajmljivanje procesne snage privatnim firmama iz regiona.

A potencijalne opasnosti?

  • Zloupotreba: Ako se koristi za komercijalne ili političke ciljeve bez nadzora,
  • Neiskorišćenost: Ako ostane zatvoren za širu akademsku zajednicu,
  • Zastarevanje: Ako se ne nadograđuje redovno (za 5 godina postaje prosek).

 Zaključak: Srbija kao digitalni igrač

Superkompjuter u Kragujevcu nije trošak, već investicija u znanje, razvoj i budućnost. On će služiti generacijama studenata, naučnika i inovatora. Ako se koristi mudro, postaviće temelje za domaću AI i istraživačku revoluciju.

Umesto da kupujemo telefone na 24 rate, vredi se zapitati: da li nam treba i pametnija infrastruktura, ne samo pametni uređaji?


 Referentni izvori


 Česta pitanja (FAQ)

ᵃ. Da li će običan građanin moći da koristi superkompjuter?
Ne direktno, ali će se koristi kroz istraživanja koja će doneti korist celom društvu: npr. bolja predikcija poplava, unapređeno zdravstvo i domaći AI alati.

ᵄ. Koliko će dugo biti aktuelan?
Ovakvi sistemi se planiraju za 5–10 godina korišćenja, uz nadogradnje komponenti.

ᵅ. Ko odlučuje o tome ko može da koristi superkompjuter?
Odluku donosi nadležno ministarstvo u saradnji sa stručnjacima iz akademske zajednice.

ᵆ. Da li je moguće da se superkompjuter zloupotrebi?
Tehnički moguće, ali sistem ima višeslojnu sigurnost i pristup je strogo kontrolisan.

ᵇ. Da li će građani plaćati korišćenje?
Za istraživačke i obrazovne svrhe biće besplatan. Komercijalni subjekti mogu plaćati zakup resursa.

ᵈ. Gde mogu pratiti projekte koji koriste superkompjuter?
Ministarstvo informisanja planira objavljivanje javnih izveštaja i rezultata na zvaničnom sajtu.

 

Nebojsa Kostić

Rođen 1976. Bavim se računarima I it poslovima više od 20 godina..Osnivač TechFokusa i tehnološki novinar sa preko 20 godina iskustva. Specijalizovan je za hardver, retro računare i tržišne analize.

Nebojsa Kostić has 384 posts and counting. See all posts by Nebojsa Kostić

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *