
Kratak odgovor:
CARIAD je softverska kompanija Volkswagen Grupe, osnovana da razvija digitalnu osnovu za automobile brendova kao što su Volkswagen, Audi, Porsche i Škoda. Prvobitna ideja bila je da jedan centralni softverski sistem poveže što veći deo koncerna, ali se taj plan pokazao mnogo složenijim nego što je Volkswagen očekivao. Danas CARIAD sve više funkcioniše kao integrator: povezuje sopstvena rešenja sa tehnologijama partnera kao što su Rivian, Mobileye, XPeng i drugi.
Šta je CARIAD?
CARIAD je automobilska softverska kompanija unutar Volkswagen Grupe. Nastala je 2020. godine, najpre kao Car.Software Organisation, sa zadatkom da objedini softverski razvoj za veliki broj brendova u okviru istog koncerna. Volkswagen Grupa CARIAD opisuje kao kompaniju koja gradi digitalnu osnovu za vozila koncerna.
To znači da CARIAD ne pravi automobile, ne prodaje ih kupcima i nije klasičan dobavljač delova. Njegov posao je razvoj softvera, elektronske arhitekture, povezivanja vozila sa cloud servisima, digitalnih funkcija u kabini i sistema za pomoć vozaču.
U praksi, CARIAD pokazuje koliko se automobilska industrija promenila. Automobil više nije samo mehanički proizvod sa ekranom i nekoliko elektronskih dodataka. Kod novijih modela softver utiče na navigaciju, bateriju, punjenje, bezbednosne funkcije, multimediju, daljinska ažuriranja i rad brojnih sistema u vozilu.
Zašto je Volkswagen osnovao CARIAD?
Volkswagen Grupa okuplja veliki broj brendova: Volkswagen, Audi, Porsche, Škoda, SEAT, CUPRA, Bentley, Lamborghini i Volkswagen privredna vozila. Svaki od tih brendova godinama je razvijao svoja softverska rešenja, često uz pomoć različitih dobavljača.
Takav sistem je mogao da funkcioniše dok je elektronika u automobilima bila jednostavnija. Problem je postao vidljiv kada su vozila dobila velike ekrane, online servise, električne pogone, naprednu navigaciju, bežična ažuriranja i sisteme za delimično autonomnu vožnju.
Volkswagen je zato želeo da centralizuje razvoj. Ideja je bila da više brendova koristi zajednički softverski temelj, dok bi svaki od njih zadržao svoj dizajn, stil vožnje i specifične funkcije. U teoriji, takav pristup smanjuje troškove, ubrzava razvoj i olakšava održavanje softvera.
U praksi, zadatak se pokazao izuzetno zahtevnim.
Šta je bio prvobitni plan sa VW.OS?
Prvobitna ideja bila je razvoj softverske platforme poznate kao VW.OS, zajedno sa elektronskom arhitekturom E³ i cloud sistemom Volkswagen Automotive Cloud. CARIAD je VW.OS ranije opisivao kao „sistem sistema”, što znači da nije reč o jednom jednostavnom operativnom sistemu poput Windowsa ili Androida, već o složenoj softverskoj osnovi koja povezuje različite delove automobila.
VW.OS je trebalo da postane zajednička osnova za buduće generacije automobila Volkswagen Grupe. Na toj osnovi bi radili sistemi za upravljanje vozilom, ažuriranja preko interneta, digitalni servisi, povezivanje sa cloudom, aplikacije i napredne funkcije pomoći vozaču.
Problem je u tome što zahtevi nisu isti za sve brendove. Softver za pristupačan gradski Volkswagen ne može uvek da se razvija istom logikom kao softver za Porsche ili Audi. Masovni modeli traže pouzdanost i kontrolu troškova. Premijum modeli traže snažniji hardver, naprednije funkcije, bolji odziv i poseban korisnički doživljaj.
Tu je CARIAD naišao na najveći izazov. Jedan sistem za sve brendove zvučao je dobro u planu, ali je u razvoju postao spor, skup i organizaciono težak projekat.
Gde je CARIAD zapao u probleme?
Najveći problem bila su kašnjenja u razvoju softvera. CARIAD je morao da uskladi hiljade inženjera, različite potrebe brendova, dobavljače, bezbednosne zahteve i rokove za nove električne modele.
Posledice su se videle na važnim automobilima. Softverski problemi ranije su povezivani sa odlaganjem modela kao što su Porsche Macan EV i Audi Q6 e-tron, što je pokazalo da CARIAD nije samo interni IT projekat, već deo razvoja koji može da uspori lansiranje celog vozila.
Zbog toga je Volkswagen promenio strategiju. Umesto da sve razvija samostalno, koncern se sve više oslanja na spoljne partnere i postojeće tehnologije koje treba uklopiti u sopstvene automobile.
Šta danas radi CARIAD?
CARIAD danas više ne treba posmatrati samo kao tim koji samostalno piše kompletan softver od nule. Njegova uloga se sve više pomera ka integraciji različitih tehnologija.
To znači da CARIAD mora da poveže:
- softver koji dolazi iz Volkswagen Grupe;
- arhitekturu i softverska rešenja koja se razvijaju sa Rivianom;
- rešenja za pojedina tržišta, posebno Kinu;
- sisteme pomoći vozaču;
- cloud servise;
- infotainment;
- bezbednosne sisteme;
- postojeće platforme koje su već ugrađene u veliki broj automobila.
Ovo nije jednostavniji posao. Integracija može biti jednako zahtevna kao razvoj sopstvenog softvera. Razlika je u tome što Volkswagen više ne pokušava da svaku važnu komponentu razvije sam, već prihvata da u pojedinim oblastima mora da koristi tehnologiju partnera.
Zašto je partnerstvo sa Rivianom važno?
Partnerstvo Volkswagena i Riviana jedno je od najvažnijih priznanja da se strategija menja. Volkswagen je najavio ulaganje do 5,8 milijardi dolara u Rivian i zajedničko preduzeće koje razvija novu elektronsku arhitekturu i softver za buduća vozila.
Zajednička kompanija Rivian and Volkswagen Group Technologies, poznata i kao RV Tech, razvija tehnologije za softverski definisana vozila. To uključuje novu zonsku arhitekturu, softverske sisteme i povezivanje vozila.
Za Volkswagen je to važan zaokret. Umesto da čeka da CARIAD sam završi sve komponente, grupa koristi iskustvo Riviana u razvoju modernije elektronske arhitekture. Rivian je kao mlađa EV kompanija od početka razvijao vozila sa drugačijom softverskom logikom, bližom računarima i mobilnim uređajima nego tradicionalnim automobilima.
Za Rivian, saradnja donosi kapital, proizvodni obim i jakog industrijskog partnera. Za Volkswagen, donosi šansu da smanji softverski zaostatak i ubrza razvoj budućih modela.
Šta je zonska arhitektura i zašto je važna?
Da bi se razumeo CARIAD, mora se razumeti i promena elektronske arhitekture automobila.
Tradicionalni automobil ima veliki broj malih računara, takozvanih ECU modula. Jedan upravlja motorom, drugi kočnicama, treći klimom, četvrti podizačima prozora, peti multimedijom. Kod složenih modernih vozila broj takvih modula može biti veoma veliki, a svaki od njih ima svoje kablove, dobavljače i softver.
To otežava održavanje i ažuriranje. Ako proizvođač želi da unapredi neku funkciju, mora da vodi računa o tome kako će se promena ponašati u odnosu na veliki broj drugih modula.
Zonska arhitektura menja tu logiku. Umesto da se elektronika grupiše samo po funkciji, vozilo se deli na fizičke zone. Na primer: prednji deo, zadnji deo, leva strana i desna strana. Svaka zona ima svoj kontroler koji prikuplja podatke iz tog dela automobila i šalje ih ka centralnim računarima.
Prednost je jasna: manje kablova, bolja komunikacija između sistema, lakša dijagnostika i jednostavnija softverska ažuriranja.
Zato se sve češće govori o softverski definisanom vozilu. To je automobil u kome softver nije dodatak, već jedan od ključnih delova celog proizvoda.
Da li VW.OS i dalje postoji kao jedinstven sistem?
VW.OS ne treba posmatrati kao jedan program koji samostalno upravlja celim automobilom. I sam CARIAD je ranije objašnjavao da se VW.OS odnosi na „sistem sistema”, odnosno na softversku platformu sastavljenu od internih rešenja i tehnologija partnera.
To je važna razlika. Automobil nije telefon. Kod telefona se uglavnom govori o jednom operativnom sistemu koji korisnik prepoznaje kroz ekran. Kod automobila postoje različiti slojevi:
- jedan sloj mora da kontroliše bezbednosne funkcije, kao što su kočnice i upravljanje;
- drugi sloj obrađuje podatke sa senzora;
- treći sloj upravlja komunikacijom između delova vozila;
- četvrti sloj prikazuje navigaciju, muziku, aplikacije i podešavanja na ekranu.
Zato je pojednostavljeno reći da „auto ima jedan operativni sistem”. Tačnije je reći da budući automobili imaju softversku platformu koja povezuje više sistema u jednu celinu.
Da li se brendovi odvajaju od centralnog softvera?
Ne u potpunosti. Volkswagen Grupa ne odustaje od zajedničke softverske osnove, jer bi to poništilo glavnu korist centralizacije: niže troškove, brži razvoj i lakše održavanje.
Međutim, originalna ideja da svi brendovi koriste gotovo isti sistem bez mnogo prilagođavanja očigledno je ublažena. Danas je realniji modularni pristup.
To znači da osnovna arhitektura može biti zajednička, ali da svaki brend zadržava ono što kupac vidi i oseća:
- Audi može imati svoj interfejs;
- Porsche može imati posebne performans funkcije;
- Škoda može imati jednostavniji i praktičniji pristup;
- Volkswagen može ciljati masovno tržište i nižu cenu.
Drugim rečima, zajednički softverski temelj ostaje cilj, ali ne kao kruti kalup. Brendovi će imati više prostora da se razlikuju na nivou korisničkog iskustva.
Kako se CARIAD uklapa u autonomnu vožnju?
Autonomna vožnja bila je jedan od velikih zadataka CARIAD-a. Tu spadaju ADAS sistemi, odnosno napredni sistemi pomoći vozaču: adaptivni tempomat, održavanje vozila u traci, automatsko kočenje, pomoć pri parkiranju i naprednije funkcije vožnje na autoputu.
Volkswagen, CARIAD i Bosch imali su zajedničku Automated Driving Alliance, pokrenutu 2022. godine. Prema Reutersu, CARIAD i Bosch su u julu 2026. završili tu saradnju. Projekat je bio usmeren na Level 2 sisteme, kod kojih vozač i dalje mora da prati put i bude spreman da preuzme kontrolu. Obe strane zadržavaju pristup intelektualnoj svojini i podacima razvijenim tokom saradnje.
To ne znači da Volkswagen odustaje od automatizovane vožnje. Grupa je ranije najavila jačanje saradnje sa kompanijom Mobileye u oblasti automatizovane i autonomne vožnje, uključujući nove funkcije koje treba da dođu do serijske proizvodnje.
Ova oblast najbolje pokazuje novu realnost: CARIAD više nije jedini kreator svega, već deo šire mreže partnerstava.
Šta CARIAD znači za korisnike u Srbiji i regionu?
Kupci u Srbiji i regionu verovatno neće birati automobil zato što u pozadini radi CARIAD, Rivianova arhitektura ili neki drugi softverski sloj. Većina kupaca gleda cenu, pouzdanost, potrošnju, servis, bateriju kod električnih vozila i opšti utisak u vožnji.
Ipak, softver će sve više uticati na svakodnevnu upotrebu automobila.
- Prva promena su bežična ažuriranja. Ako je sistem dobro izveden, automobil može dobiti ispravke grešaka, unapređenja navigacije, poboljšanja rada baterije ili nove funkcije bez odlaska u servis.
- Druga promena je dijagnostika. Servisi će morati da koriste naprednije alate i bolje razumeju softversku arhitekturu vozila. Klasično „čitanje greške” neće uvek biti dovoljno za novije modele.
- Treća promena je zavisnost od digitalnih servisa. Navigacija, aplikacije, glasovne komande, daljinske funkcije i povezivanje sa telefonom postaju deo ukupne vrednosti automobila.
Za domaće kupce polovnih automobila ovo je posebno važno. Kod novijih modela neće biti dovoljno proveriti samo motor, limariju i kilometražu. Sve važnije biće stanje softvera, istorija ažuriranja, rad ekrana, povezivost, senzori i dostupnost servisne podrške.
Prednosti CARIAD pristupa
- Najveća prednost centralizovanog softverskog razvoja je kontrola. Ako jedna grupa razvija zajedničku osnovu, lakše je uskladiti funkcije, bezbednost, cloud servise i ažuriranja.
- Druga prednost je ekonomija obima. Volkswagen Grupa prodaje automobile kroz više brendova i segmenata. Ako jedan softverski temelj može da se koristi u velikom broju vozila, razvoj postaje jeftiniji po automobilu.
- Treća prednost je brže uvođenje novih funkcija. Kada je arhitektura dobro postavljena, proizvođač može lakše da dodaje opcije preko softvera, ispravlja greške i prilagođava vozila novim zahtevima.
- Četvrta prednost je bolja priprema za električne automobile. Kod EV modela softver upravlja baterijom, punjenjem, regenerativnim kočenjem, toplotnim menadžmentom i prikazom dometa. Sve to direktno utiče na iskustvo vozača.
Mane i rizici ovakvog pristupa
- Prvi rizik je stabilnost. Centralizacija može da bude dobra samo ako sistem radi stabilno. Ako softver kasni, kasne i automobili. CARIAD je već pokazao koliko softverski razvoj može da utiče na kompletan automobilski plan.
- Drugi rizik je prevelika složenost. Jedan sistem koji mora da zadovolji potrebe Škode, Audija, Porschea i Volkswagena lako može postati opterećen kompromisima.
- Treći rizik je zavisnost od partnera. Volkswagen sada dobija brzinu kroz Rivian, Mobileye i druge saradnje, ali time deo kontrole prelazi van kuće. To ne mora biti loše, ali menja način na koji se razvijaju budući modeli.
- Četvrti rizik je servisiranje. Što je automobil više softverski zavisan, to će vlasnik više zavisiti od ovlašćenih servisa, originalnih alata, licenci i redovnih ažuriranja.
Najčešće zablude o CARIAD-u
Zabluda: CARIAD pravi automobile
CARIAD ne proizvodi vozila. On razvija softver, elektronsku arhitekturu i digitalne sisteme za automobile Volkswagen Grupe.
Zabluda: Svi VW, Audi, Porsche i Škoda modeli imaće isti ekran i isti meni
Neće. Zajednička može biti osnova u pozadini, ali će svaki brend zadržati svoj dizajn, funkcije i korisnički doživljaj.
Zabluda: VW.OS je jedan operativni sistem kao Android
Nije tako jednostavno. Automobil koristi više softverskih slojeva i bezbednosnih sistema, pa je tačnije govoriti o softverskoj platformi ili sistemu sistema.
Zabluda: Partnerstvo sa Rivianom znači da je CARIAD ugašen
Ne. To znači da se njegova uloga promenila. Umesto da sve razvija sam, CARIAD mora da integriše sopstveni i partnerski softver u vozila Volkswagen Grupe.
Zabluda: Softver u automobilu nije bitan ako je mehanika dobra
Ovo je opasno pojednostavljivanje. Kod modernih automobila softver utiče na bateriju, navigaciju, asistenciju vozaču, punjenje, ekrane, dijagnostiku i bezbednosne funkcije. Mehanika je i dalje važna, ali više nije dovoljna za procenu celog vozila.
Šta korisnik treba da zapamti?
CARIAD je nastao kao veliki pokušaj Volkswagen Grupe da objedini softver za svoje brendove. Prvobitna ideja bila je da se napravi jaka interna platforma koja bi smanjila zavisnost od dobavljača i ubrzala razvoj modernih automobila.
Taj plan nije ostvaren u prvobitnom obliku. Softver je kasnio, organizacija je bila komplikovana, a tržište se kretalo brže nego što je Volkswagen mogao da reaguje.
Zato je CARIAD danas deo drugačije strategije. Volkswagen i dalje želi zajedničku digitalnu osnovu, ali sada kroz kombinaciju internog razvoja i partnerstava sa firmama koje već imaju upotrebljivu tehnologiju.
Za kupce u Srbiji i regionu najvažnije pitanje neće biti kako se zove softverska platforma, već da li automobil radi pouzdano, da li dobija ažuriranja, da li servis može da ga održava i da li digitalne funkcije imaju stvarnu korist u svakodnevnoj vožnji.
Pitanja i odgovori
Šta je CARIAD?
CARIAD je softverska kompanija Volkswagen Grupe koja razvija i integriše digitalne tehnologije za automobile brendova kao što su Volkswagen, Audi, Porsche i Škoda.
Da li CARIAD proizvodi automobile?
Ne, CARIAD ne proizvodi automobile. Njegov zadatak je razvoj softvera, elektronske arhitekture, cloud povezivanja, infotainment sistema i tehnologija za pomoć vozaču.
Da li je CARIAD uspeo da napravi jedan softver za sve brendove?
Ne u prvobitno zamišljenom obliku. Volkswagen i dalje želi zajedničku softversku osnovu, ali sada koristi fleksibilniji pristup sa više partnera i više prilagođavanja po brendovima.
Zašto je Volkswagen sklopio partnerstvo sa Rivianom?
Volkswagen je sklopio partnerstvo sa Rivianom kako bi ubrzao razvoj nove elektronske arhitekture i softvera za buduća softverski definisana vozila. Rivian donosi iskustvo sa modernom zonskom arhitekturom, a Volkswagen proizvodni obim i veliki broj brendova.
Šta je zonska arhitektura u automobilu?
Zonska arhitektura je način organizacije elektronike u kome se delovi vozila povezuju preko zonskih kontrolera i centralnih računara. To smanjuje količinu kablova, olakšava dijagnostiku i omogućava bolje softversko ažuriranje vozila.
Da li će svi automobili Volkswagen Grupe imati isti softver na ekranu?
Ne, osnovni softverski slojevi mogu biti zajednički, ali korisnički interfejs ostaje prilagođen svakom brendu. Audi, Porsche, Škoda i Volkswagen mogu koristiti istu osnovu, ali kupac neće videti isti dizajn i iste funkcije.
Kako CARIAD utiče na kupce polovnih automobila u Srbiji?
CARIAD i slične softverske platforme znače da će provera polovnog automobila sve više uključivati i softver. Pored motora, karoserije i kilometraže, treba proveriti ažuriranja, rad ekrana, senzore, povezivost i dostupnost servisne dijagnostike.

