Cyrix – Zaboravljeni gigant devedesetih
Kako je David pokušao da parira Intelovom Golijatu (i zašto nije uspeo)
Devedesete su bile zlatno doba za personalne računare, period neverovatnog rasta i tehnoloških inovacija. Dok su Intel i AMD dominirali naslovnicama, u senci se odvijala tiha, ali žestoka bitka – borba manjih kompanija za parče tržišnog kolača. Jedna od najznačajnijih među njima bio je Cyrix, ime koje je nekada bilo sinonim za povoljne, ali sposobne procesore. Kroz priču o Cyrixu, otkrivamo fascinantnu epohu, strateške borbe i lekcije koje i danas odjekuju u svetu visoke tehnologije.
Rođenje izazivača: Inženjeri protiv giganta
Kompaniju Cyrix osnovali su 1988. godine Jerry Rogers i Tom Brightman, dva talentovana inženjera i preduzetnika. Jerry Rogers je bio ključna figura, bivši menadžer iz Texas Instrumentsa, poznat po svom energičnom i agresivnom stilu upravljanja koji je Cyrixu doneo reputaciju borca.
Cyrix nije krenuo direktno u borbu sa Intelom na polju centralnih procesora. Umesto toga, prvo su se fokusirali na specijalizovane koprocesore za plutajuće zareze (FPU) za Intelove 286 i 386 procesore. Ovi koprocesori, zaduženi za kompleksne matematičke operacije, bili su vitalni za aplikacije poput CAD-a i naučnih proračuna, a Cyrixovi su bili poznati po svojoj brzini i preciznosti. Ta inicijalna reputacija im je otvorila vrata za veće ambicije na tržištu x86 procesora.
Inovacija bez fabrike: „Fabless“ poslovni model
Jedna od najzanimljivijih karakteristika Cyrixa bila je njihova poslovna strategija: bili su „fabless“ kompanija. To znači da nisu posedovali sopstvene fabrike za proizvodnju čipova, što je izuzetno skup poduhvat. Umesto toga, Cyrix se fokusirao isključivo na dizajn i razvoj svojih procesora, dok su proizvodnju prepuštali pouzdanim partnerima. Ključni proizvođači koji su radili za Cyrix bili su IBM Microelectronics i SGS-Thomson (kasnije STMicroelectronics).
Ovaj model im je omogućio da značajno smanje troškove proizvodnje i fokusiraju se na dizajn čipova. Međutim, zavisnost od eksternih proizvođača donela je probleme u vidu kašnjenja isporuka i variranja u kvalitetu proizvodnje, što je negativno uticalo na njihovu reputaciju.
Ključni procesori devedesetih: Cyrixov odgovor na Intel
Cyrix je tokom devedesetih izbacio nekoliko generacija procesora koji su pokušali da pomere Intel sa trona:
- Cx486SLC i Cx486DLC (1992): Pametan potez, kompatibilni sa Intelovim 386 matičnim pločama, omogućavajući povoljne nadogradnje.
- Cx5x86 (1995): Performanse slične Pentiumu, kompatibilan sa starijim Socket 486 pločama.
- 6×86 (1995): Najambiciozniji Cyrixov procesor, koji je u mnogim celobrojnim operacijama bio bolji od Pentiuma istog takta. Cyrix je uveo Performance Rating sistem (P-rejting), sugerišući superiornost u performansama.
Tabela: Poređenje Cyrix 6×86-P166+ i Intel Pentium 166
Karakteristika | Cyrix 6×86-P166+ | Intel Pentium 166 |
---|---|---|
IPC | Visok (bolji integer IPC) | Visok (balansiran IPC) |
FPU performanse | Niže (sporiji FPU) | Visoke (jak industrijski FPU) |
Potrošnja energije (TDP) | Srednja do visoka | Srednja |
L1 keš memorija | 16KB (ujedinjen keš) | 16KB (8KB instrukcije + 8KB podaci) |
Proces proizvodnje | 0.65µm do 0.35µm | 0.6µm do 0.35µm |
Quake – igra koja je „zapečatila sudbinu“ Cyrixa
Sredinom devedesetih, svet računara je zahvatila groznica 3D igara. Ključni momenat bila je igra Quake (1996), koja se intenzivno oslanjala na FPU performanse procesora. Zbog slabijeg FPU-a, Cyrix procesori imali su lošije rezultate u poređenju sa Intelovim, što je trajno narušilo njihovu popularnost među gejmerima.
Pad kompanije: Akvizicije i nestanak brenda
Uprkos inovacijama, Cyrix je naišao na velike izazove:
- 6x86MX / MII (1997-1998): Poboljšanja nisu rešila problem sa FPU performansama.
- MediaGX (1997): Integrisani „sistem na čipu“ (SoC), atraktivan za jeftine računare.
- 1997: Spajanje sa National Semiconductor.
- 1999: Prodaja kompaniji VIA Technologies.
- 2001: Konačno gašenje brenda Cyrix.
Pravni problemi sa filmom „Eraser“
Godine 1996, Cyrix je imao neobičan pravni spor sa producentima filma „Eraser“ zbog korišćenja imena „Cyrex“, što je kompanija smatrala štetnim za svoj brend. Spor je rešen vansudski.
Šta je danas sa osnivačima?
Jerry Rogers je nastavio karijeru u tehnološkom sektoru, fokusirajući se na razvoj čipova. Tom Brightman je ostao u industriji, ali manje javno eksponiran.
Zanimljivosti za retro fanove
- Cyrix procesori imaju visoku kolekcionarsku vrednost.
- MediaGX ploče su posebno cenjene.
- Neki stariji BIOS-i još uvek prepoznaju Cyrix kao „Genuine Cx86“.
Timeline Cyrixa: Ključni datumi
- 1988: Osnivanje kompanije
- 1995: Predstavljanje 6×86 procesora i početak „Quake efekta“
- 1996: Premijera filma „Eraser“
- 1997: Spajanje sa National Semiconductorom
- 1999: Prodaja kompaniji VIA Technologies
- 2001: Gašenje brenda
Često postavljana pitanja (FAQ)
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Da li su Cyrix procesori bolji od Intelovih?
Cyrix je imao bolje integer performanse, ali slabiji FPU, što je loše za igre.
2. Šta je „fabless“ kompanija?
Firma koja dizajnira čipove, ali ne poseduje fabriku za proizvodnju.
3. Zašto je Quake bio važan za Cyrix?
Zbog slabijeg FPU-a, Cyrix je izgubio popularnost među gejmerima.
4. Gde danas kupiti Cyrix procesore?
Kod kolekcionara i na online oglasima.
5. Ko poseduje Cyrix tehnologiju danas?
VIA Technologies je nasledio Cyrixovu tehnologiju.
Zaključak: Cyrixovo nasleđe
Cyrix je važna lekcija o značaju inovacija, FPU performansi, kompatibilnosti softvera, kao i izazovima poslovnog i pravnog okruženja visoke tehnologije.
