Telefoni 2025IT vesti

Ima li zlata u našim telefonima i računarima?

Analiza sadržaja dragocenih metala u telefonima i računarima: zlato, srebro, paladijum, bakar i retki zemni elementi. Zašto se zlato koristi (provodljivost, neoksidiranje), tipične količine po uređaju (telefon ~0,02 g; desktop 0,2–0,5 g), isplativost industrijskog „rudarstva“ naspram kućnih eksperimenata, ekologija i zakonska pravila reciklaže e-otpada u Srbiji i regionu (WEEE). Sadrži FAQ i relevantne linkove.
Ključne fraze: zlato u telefonima, zlato u računarima, reciklaža elektronike Srbija, e-otpad, koliko zlata u telefonu.

Uvod: Nakit u džepu – bukvalno

Kada kažemo „zlato u rukama“, obično mislimo na vrednu priliku. Ali ako držite telefon, to bukvalno jeste istina – u vašem džepnom saputniku ima zlata. I ne samo zlata: tu su i srebro, paladijum, bakar, pa čak i retki metali poput itrijuma ili neodijuma. Ukratko, vaš telefon je mini rudnik u koji ste već uložili novac.

Zašto se zlato koristi u tehnologiji?

Zlato nije samo lep sjaj u prstenju – ono je jedan od najboljih provodnika, a za razliku od srebra i bakra ne oksidira. To znači da kontakti u telefonu ili računaru, obloženi zlatom, ne korodiraju i ostaju stabilni godinama.

  • Kontakti u SIM slotovima i na matičnim pločama
  • Konektori i čip pakovanja
  • Delovi kamera i senzora

Drugim rečima, vaša „zlatna žica“ nije samo fraza – to je realnost svake matične ploče.

Koliko zlata zapravo ima u jednom telefonu ili računaru?

Masku dole: količine su mikroskopske.

  • Telefon: približno 0,02 g zlata po uređaju → za 1 kg zlata treba oko 50.000 telefona.
  • Desktop računar: oko 0,2–0,5 g zlata po jedinici (zavisno od ploče/starosti) → za 1 kg zlata treba 2.000–5.000 računara.
UređajProcena zlataPotrebno za 1 kg
Pametni telefon~0,02 g~50.000 kom
Desktop računar~0,2–0,5 g~2.000–5.000 kom

Prevod na „životni prostor“: da biste napunili kilogram bara zlata, trebala bi vam kolekcija veličine manjeg skladišta, plus strpljenje monaha i logistika kurirske službe.

Isplati li se „rudariti“ zlato iz elektronike?

Kratko: ne, osim ako niste industrijska reciklažna firma.

  • Proces uključuje kiseline, toksične hemikalije i specijalnu opremu.
  • Potrebne su dozvole i kontrolisani uslovi.
  • U kućnim uslovima rizikujete zdravlje, komšije i sastanak sa inspekcijom.

Profesionalci rade u kontrolisanom okruženju i vade i druge metale (srebro, bakar, platinu), pa tek na velikim količinama računica kreće da ima smisla.

Ko otkupljuje telefone i računare zbog dragocenih materijala?

  • Servisi za otkup telefona – cenu formiraju pre svega po stanju i funkcionalnosti, ne po gramu zlata.
  • Firme za reciklažu elektronike – otkupljuju veće količine matičnih ploča, telefona i PC jedinica za industrijsku ekstrakciju metala.
  • Otpadi / skupljači e-otpada – rade sa partnerima u zemlji/inoj koji sprovode hemijsku preradu.

Ekologija i opasnosti

Elektronika nije samo zlato; tu su i olovo, živa, kadmijum i bromovani usporivači gorenja. Bacanje telefona u kantu je ekološka bomba u najavi.

  • „Kućno rudarstvo“ = zagađenje vode i vazduha, hemijske opekotine, trovanja parama.
  • Nepravilno postupanje može biti i krivično delo.

Zakonitost i pravila u Srbiji i regionu

  • U Srbiji se e-otpad zbrinjava po Zakonu o upravljanju otpadom; elektroniku smeju da obrađuju samo ovlašćeni operateri.
  • Građani mogu besplatno predati stari telefon/računar na punktovima za reciklažu ili prilikom kupovine novog uređaja.
  • U regionu (Slovenija, Hrvatska, BiH) važe slična ili stroža pravila po uzoru na EU WEEE direktive.

Poruka: reciklirajte – ali ne „kopajte“ kod kuće.

Globalni kontekst (malo šire slike)

  • Svet godišnje generiše desetine miliona tona e-otpada; reciklira se manji deo.
  • U e-otpadu se kriju metali vredni milijarde – ali samo uz bezbedan, legalan i masovan tretman.

Mala doza humora (ali istinita)

Ako krenete sami da „rudarte“, potrošićete više na hemikalije, rukavice i – advokata, nego što ćete izvući zlata. Boljа investicija: reciklirajte kako treba i, ako baš želite sjaj, kupite zlatni lančić.

Relevantni linkovi

FAQ – najčešća pitanja

Koliko zlata ima u jednom telefonu?

Oko 0,02 g – manje od zrna peska.

Isplati li se da sam vadim zlato iz računara?

Ne. Bez industrijske opreme, dozvola i velikih količina – računica ne pije vodu i opasno je.

Koja je ekološka posledica bacanja telefona u kantu?

Otrovne materije (olovo, živa, kadmijum) mogu završiti u zemlji i vodi. Predajte e-otpad ovlašćenim sakupljačima.

Da li mogu da prodam svoj stari telefon reciklažnoj firmi?

Da, možete! Neke reciklažne kompanije nude novčanu naknadu za elektronski otpad, ali budite svesni da će iznos verovatno biti simboličan.

Ko otkupljuje telefone i računare?

Servisi (po stanju uređaja), ovlašćene reciklažne firme (velike količine), otkupi e-otpada uz dalju preradu u specijalizovanim pogonima.

Zaključak: U našim uređajima zaista ima zlata – ali ne dovoljno za kućni rudnik. Najpametnije je reciklirati kroz ovlašćene kanale: čuvate zdravlje, prirodu i vraćate vredne metale u opticaj.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *