Istraživač Carter Leffen navodi da je uz pomoć OpenAI modela GPT-6 Astra dešifrovao kratku njemačku vojnu radio-poruku iz jula 1941. godine, koja se u arhivi CryptoCellar vodila kao neriješena. Riječ je o poruci pod oznakom MVUEH, presretnutoj 10. jula 1941. godine, u prvim sedmicama njemačke invazije na Sovjetski Savez, poznate kao operacija Barbarosa.
Naslovi o tome da je AI „sam razbio Enigmu” previše pojednostavljuju postupak. Enigma nije savremena šifra koju je vještačka inteligencija prvi put savladala, već sistem koji su kriptoanalitičari uspješno čitali još tokom Drugog svjetskog rata. U ovom slučaju AI je, prema dostupnim opisima, korišćen kao istraživački i programski alat pod vođstvom čovjeka.
Poruka od samo 82 slova
Radio-poruka MVUEH sastoji se od 82 slova, što je veoma kratak materijal za klasičnu kriptoanalizu. Kada je tekst duži, programi mogu da traže obrasce karakteristične za određeni jezik i lakše procjenjuju da li je dobijeni rezultat smislen. Kod kratke poruke takvih tragova ima malo, pa jedna greška u prepisu može da pokvari čitav pokušaj.
Prema opisima projekta koje prenose mediji, za isti datum postojale su dvije druge već dešifrovane poruke, ali njihova podešavanja Enigme nisu odgovarala poruci MVUEH. Dodatni problem bio je istorijski zapis: dio slova iz rukom pisanog ili oštećenog materijala navodno je pogrešno prepisan.
Ruski medij MK navodi da je poruka potekla od radio-stanice divizije SS „Mrtvačka glava” i da je rješenje kasnije provjereno u okviru projekta CryptoCellar Research: https://www.mk.ru/social/2026/09/19/ii-pomog-rasshifrovat-radiogrammu-enigmy-iz-1941-goda.html.
Šta je Enigma i zašto je bilo teško pronaći pravo podešavanje
Enigma je porodica elektromehaničkih šifarskih mašina koje je nacistička Njemačka koristila za vojne komunikacije. Operater je prije slanja poruke podešavao rotore, njihove položaje, prstenove i prespojnu tablu. Sa svakim otkucanim slovom rotori su se pomjerali, pa se šifra neprekidno mijenjala.
Za čitanje poruke nije dovoljno znati da je korišćena Enigma. Potrebno je utvrditi tačan model mašine, izbor i redoslijed rotora, položaj prstenova, početne položaje i veze na prespojnoj tabli. Ako su sva ta podešavanja poznata, poruka se ponovo ukuca u identično podešenu Enigmu i dobija se otvoreni tekst. Ako nisu poznata, pravi ključ mora da se pronađe među velikim brojem mogućnosti.
Bletchley Park, nekadašnje sjedište britanskih kriptoanalitičara, navodi da je Enigmu razvio njemački inženjer Artur Šerbijus nakon Prvog svjetskog rata i da je postojalo više varijanti ove mašine: https://www.bletchleypark.org.uk/our-story/.
Ključni trag bio je naziv mjesta Rosenow
Prema dostupnim opisima, presudnu ulogu imao je takozvani krib. To je pretpostavljeni dio otvorenog teksta za koji kriptoanalitičar vjeruje da se nalazi u šifrovanoj poruci. Krib ne otkriva cijelu poruku, ali može znatno da suzi broj mogućih podešavanja.
Leffen je, kako se navodi, proučio drugu poruku dešifrovanu istog dana i u njoj uočio dvostruko ponavljanje naziva mjesta Rosenow. Na osnovu toga postavljena je pretpostavka da se niz ROSENOWROSENOW pojavljuje i u poruci MVUEH.
Ovaj dio postupka pokazuje da rezultat nije dobijen nasumičnim pokušajima. Istorijski kontekst, poređenje sa drugom depešom i odluka da se provjeri konkretan izraz bili su oslonac za kasniju računarsku pretragu.
Kako je GPT-6 Astra korišćen u postupku
Prema opisu projekta, GPT-6 Astra je korišćen za više povezanih zadataka. Model je pomagao u pretrazi arhivskih dokumenata, poređenju sumnjivo pročitanih slova i pisanju programa za simulaciju Enigme i pretragu mogućih ključeva.
Navodi se da su za taj posao napravljeni programi u jezicima Python i C++, kao i da je pretraga obuhvatila približno 14,8 miliona mogućih fizičkih kombinacija podešavanja. Prema autoru projekta, rad modela trajao je oko deset sati, dok su provjera izvora i ponavljanje postupka produžili istraživanje na više dana.
AI pritom nije radio kao nepogrešivi „digitalni istoričar”. Njegova uloga bila je da ubrza zadatke koje bi stručnjak inače morao ručno da obavlja: pronalaženje podataka, izradu skripti, upoređivanje verzija teksta i automatizovano testiranje.
Koji ključ je pronađen
Prema medijskim izvještajima, pronađeno je podešavanje vojne Enigme sa reflektorom B, redoslijedom rotora II-V-III, podešavanjima prstenova H-M-F i početnim položajem R-W-D. U opisu rezultata pominje se i deset parova povezanih slova na prespojnoj tabli.
Dobijeni njemački tekst sadržao je i tipografske greške operatera, što je bitno za procjenu autentičnosti. Umjesto savršeno sređenog teksta, rezultat navodno odgovara stvarnoj vojnoj poruci sa greškama u kucanju i neobičnim zapisom pojedinih riječi.
Smisao poruke se okvirno prevodi ovako: „Molim vas navedite rutu marša. Nalazim se u Rosenovu, Rosenovu. Hitan odgovor radiom.”
Prevod treba shvatiti kao značenjski, a ne kao zvanični književni prevod svake reči. Kod ovakvih vojnih poruka značaj mogu imati skraćenice, pravopisne greške i tadašnja pravila radio-komunikacije.
Da li je Enigma mogla da se rješava i bez AI
Da. Enigma je prestala da bude pouzdana vojna šifra još tokom Drugog svjetskog rata. Poljski matematičari, među kojima je bio Marijan Rejevski, napravili su ključne korake u ranom razumijevanju sistema, a britanski timovi u Bletchley Parku kasnije su razvili i proširili metode za čitanje njemačkih poruka.
Savremeni kućni računar može da pokreće programe koji simuliraju Enigmu i traže odgovarajuće postavke. Kada postoji dovoljno dugačak šifrat, pouzdan krib ili drugi poznati podaci, računski dio problema može biti znatno jednostavniji nego što zvuči.
To, međutim, ne znači da je svaka kratka poruka laka za rješavanje. U slučaju MVUEH najveća prepreka, prema dostupnim opisima, nisu bile performanse računara, već kratkoća poruke, greške u prepisu i potreba da se pronađe pravi istorijski kontekst.
Da li bi to mogao mobilni telefon
Savremeni pametni telefoni imaju daleko više računske snage nego što je bilo potrebno za mnoge istorijske kriptoanalitičke poslove. Teoretski, telefon može da pokrene simulator Enigme, skriptu za pretragu ključeva ili veb-alat koji obavlja takav posao.
Ipak, većina aplikacija za Android i iPhone nije napravljena za ozbiljnu arhivsku kriptoanalizu. Njihova svrha je uglavnom obrazovna: korisnik ručno bira rotore i ostala podešavanja, a zatim šifruje ili dešifruje poruku ako već zna ključ.
Na Google Play prodavnici, na primjer, postoje aplikacije Enigma Machine i Enigma Cipher:
Postoje i alati koji rade u veb-pregledaču, kao što je Cryptii Enigma simulator: https://cryptii.com/pipes/enigma-machine/.
Oni mogu pravilno da oponašaju rad mašine, ali ne mogu sami da zaključe šta je pisalo u istorijskoj poruci ako nemaju dovoljno podataka. Bez poznatog ključa ili dobrog kriba, korisnik bi morao da ispituje veliki broj mogućnosti.
Zašto ova poruka vjerovatno nije ranije riješena na telefonu ili računaru
Nije presudno to što ranije nije postojao dovoljno snažan telefon. Problem je bio u kvalitetu i količini dostupnog materijala.
Poruka od 82 slova nudi malo statističkih tragova. Pored toga, izvještaji navode da je u prepisu bilo više pogrešno pročitanih slova. Klasični algoritam za automatsko „penjanje uzbrdo”, odnosno hill-climbing, traži bolja rješenja na osnovu statističke vjerovatnoće jezika. Takav pristup je pouzdaniji kada ima više teksta i kada je unos tačan.
U slučaju MVUEH bilo je potrebno spojiti više elemenata: pregled istorijske građe, poređenje sa srodnom depešom, ispravljanje sumnjivih znakova, pretpostavku o nazivu mjesta i ciljanu pretragu ključeva. Tek je ta kombinacija dala upotrebljiv put do rješenja.
Značaj ovog slučaja je u načinu rada AI agenta
Ovaj slučaj ne pokazuje da je GPT-6 Astra „pobijedio Enigmu”, jer je Enigma odavno kriptografski prevaziđena. Važnije je to što veliki jezički model može da poveže istraživački i tehnički rad koji se inače odvija kroz više različitih alata.
Umjesto da istraživač ručno traži arhivske zapise, piše svaku skriptu, provjerava verzije teksta i zatim pokreće odvojene programe, AI može da pomogne u organizaciji i automatizaciji tog procesa. Čovjek ipak ostaje odgovoran za izbor hipoteze, provjeru izvora i procjenu da li rezultat zaista ima istorijskog i jezičkog smisla.
Zato je najtačnije reći da je GPT-6 Astra pomogao u dešifrovanju poruke, a ne da je potpuno samostalno riješio istorijsku zagonetku.
Dodajte TechFokus.rs u Preferred Sources i označite nas kao jedan od izvora koje želite češće da vidite na Google-u.
